OZLJEDA NA RADU

Što je ozljeda na radu?

Kod obavljanja svojih radnih zadataka radniku se, zbog raznih rizika i opasnosti, može dogoditi ozljeda na radu. Ozljede na radu mogu biti lakše ili teže i prouzročene su obavljanjem radnih zadataka i aktivnosti. Za sprečavanje ozljeda na radu i povećanja sigurnosti radnika poslodavci moraju primijeniti mjere zaštite na radu.

Ozljede na radu definiraju Zakon o mirovinskom osiguranju te Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ozljeda na radu je i svaka ozljeda koja se radniku dogodi na putu od doma do posla ili natrag te ozljeda usred nezgode, više sile ili nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja radnih zadataka.

Što se ne smatra ozljedom na radu?

U slučaju da se osoba ponašala nesavjesno ili neodogovorno na radnom mjestu ili putu na ili sa radno mjesto, ako se ozljeda dogodila na pauzi na koju je radnik otišao svojevoljno i koja nije predviđena te ako je ozljedu namjerno nanijela druga osoba s kojom je ozlijeđena osoba u osobnom odnosu tada se takve ozljede ne smatraju ozljedama na radu.

Također, napadaji kroničnih bolesti i uređenih oboljenja ne smatraju se ozljedama na radu.

Kako postupiti s ozlijeđenom osobom?

Kod ozljede na radu potrebno je osobi osigurati zdravstvenu skrb te pružiti prvu pomoć, pozvati hitnu pomoć ili ju prevesti u najbližu zdravstvenu ustanovu, a nakon toga ozljedu je potrebno prijaviti. Poslodavac mora osigurati pružanje prve pomoći ozlijeđenoj osobi ili osobama sve do dolaska hitne pomoći ili zaprimanja u zdravstvenu ustanovu. Za pružanje prve pomoći poslodavac mora osposobiti namjanje jednog djelatnika za pružanje prve pomoći u svakom radilištu ili radnim prostorijama gdje istovremeno boravi 2 do 20 radnika, te po jednog dodatnog na svakih daljnjih 50 radnika. Poslodavac mora osposobiti najmanje onoliko radnika koliko ima radnih lokacija te mora voditi računa i o radu u smjenama i organizacijskim okolnostima.

Prvu pomoć ozlijeđenoj osobi pruža osposobljeni radnik kod poslodavca.

Prijava ozljede na radu

Prijavu ozljede na radu radi poslodavac i ona se sastoji od dva dijela – prijaviti nadležnu inspekcijsku službu o događajima ozljede na radu te, u određenim slučajevima, prijaviti ozljedu na HZZO.

Ozljeda na radu se mora prijaviti nadležnoj inspekcijskoj službi ako je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć ili je osoba zadržana na liječenju u zdravstvnoj ustanovi.

Ako osoba nije ostala na liječenju, odnosno otpuštena je na kućnu njegu ozljeda se ne treba prijavljivati. Isto tako, ozljeda se ne prijavljuje naknadno ako radnik sljedeći dan ili dana zatraži liječničku pomoć obiteljskog liječnika, a nije zadržan u medicinskoj ustanovi na liječenju.

Prijava ozljede HZZO-u

Prijava se vrši popunjavanje tiskanice OR – “Prijava ozljede na radu”. Tiskanicu popunjava poslodavac ili  organizator poslova po službenoj dužnosti, radnik ili doktor opće/obiteljske medicine Popunjenu tiskanicu potrebno je dostaviti Regionalnom uredu ili Područnoj službi HZZO-a u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede. Nakon toga HZZO provodi postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu te može zatražiti mišljenje doktora specijalista i HZJZ-a.

Prava radnika nakon ozljede

Osoba koja ima priznatu ozljedu na radu ima pravo na naknadu plaće u visini do 100% otvrđene osnovice za ono vrijeme kad je bila ozlijeđena, odnosno nije bila u mogućnosti obavljati radnu djelatnost.

Ako ste s nama ugovorili Vođenje poslova zaštite na radu naši će stručnjaci provoditi analize i dati prijedloge za prevenciju ozljeda na radu, a ako do ozljede i dođe obavijestiti nadležne službe te pripremiti potrebnu dokumentaciju.

#

No responses yet

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *